fog
12°C
18.05.2024.
Beograd
eur
117.105
usd
107.8514
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Ovo UNIŠTAVA zdravlje vašeg deteta, A DA NISTE NI SVESNI! Doktor upozorava: Ako ovako nastave, prete im OZBILJNE BOLESTI!

22.04.2024. 13:18
Piše:
Srbija Danas/Blic
Gojaznost kod dece
Gojaznost kod dece / Izvor: Shutterstock

Gojaznost dece i adolescenata i u Srbiji poslednjih godina poprima epidemijske razmere, a posebno zabrinjava podatak da broj gojazne dece konstantno raste, kaže primarijus mr sci. med dr Snežana Lešović, pedijatar endokrinolog, načelnik Centra za prevenciju i lečenje gojaznosti kod dece i adolescenata Specijalne bolnice za bolesti štitaste žlezde i bolesti metabolizma "Zlatibor".

Ona podseća na podatak iz istraživanja Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" iz 2019. godine da skoro svako treće dete ima višak kilograma. Kaže i da je uočen porast gojazne dece od 5 do 6 godina.

- Posebno zabrinjava podatak da broj gojazne dece konstantno raste. U 2000. godini učestalost prekomerne uhranjenosti kod dece i adolescenata uzrasta od 7 do 19 godina u Srbiji je iznosila 8,2 odsto, gojaznosti 4,4 odsto, a nakon 19 godina uočen je porast broja prekomerno uhranjenih na 16,6 odsto i gojaznih na 12,9 odsto. Uočen je porast gojazne dece uzrasta od 5 do 6 godina i on iznosi 21,1 odsto - kaže dr Snežana Lešović.

Gojaznost u svim uzrastima ugrožava zdravlje dece, a posebno je povećan rizik za nastanak komplikacija bolesti ako se javi do pete godine i ako se ne leči.

- Do 2025. broj gojazne dece mlađe od pet godina širom sveta sa trenutno procenjenih 41 miliona, porašće na 70 miliona. Prema podacima objavljenim u Svetskom atlasu gojaznosti smatra se da će oko dva miliona stanovnika u našoj zemlji, odnosno 28 odsto, biti gojazno do 2030. godine, dok će još preko 215.000 dece uzrasta od 5 do 19 godina, što je 18 odsto biti gojazno - navodi dr Lešović.

Ona podseća da gojaznost ne predstavlja samo estetski problem već je udružena sa značajnim komplikacijama kod dece i mladih i važan je faktor rizika oboljevanja u odrasloj dobi.

Gojazna deca imaju povećan rizik za nastanak brojnih komplikacija, naglašava doktorka i nabraja:

- insulinska rezistencija
- poremećaj prometa šećera u organizmu
- povišen holesterol i trigliceridi
- metabolički sindrom
- dijabetes tipa 2
- povišen krvni pritisak
- povećan rizik za pojavu ortopedskih bolesti
- povećan rizik za pojavu respiratornih bolesti
- povećan rizik za pojavu kardiovaskularnih bolesti kao što je rana pojava ateroskleroze 
- gojaznost dovodi do smanjenog kvaliteta života
- gojaznost stvara brojne psihološke probleme
- gojaznost skraćuje očekivanu prosečnu dužinu života

Prema njenim rečima, verovatnoća da gojazno dete u uzrastu od 4 godine bude gojazno i u odraslom dobu iznosi približno 20 odsto, a za gojaznu decu pre puberteta je veća od 60 odsto:

- Od 60 do 85 odsto gojaznih adolescenata ostaje gojazno u odraslom dobu - objašnjava dr Lešović i naglašava da gojaznost ugrožava i socijalni i profesionalni napredak, te se takva deca i adolescenti suočavaju sa stigmatizacijom i diskriminacijomu u mnogim oblastima života.

Mnogi od njih, podseća, imaju i neprijatna iskustva sa vršnjacima.

Doktorka Lešović ističe i da okruženje u kojem danas deca odrastaju snažno podstiče nastanak i održavanje gojaznosti, čime se otežava usvajanje zdravih navika u ishrani i fizičkoj aktivnosti. Ona navodi i životne navike koje doprinose gojaznosti:

  • Urbanizacija, globalizacija tržišta i ekonomski razvoj uzrok su naglih promena stila života i ishrane. 
  • Naša deca imaju hiperkalorijsku ishranu, neredovne obroke, nekontrolisano unose grickalice, slatkiše, brzu hranu i sokove. 
  • Deca i mladi previše vremena provode sedeći pred televizorom, za kompjuterom, a nekontrolisano upotrebljavaju i mobilne telefone. 
  • Više od pet sati dnevno presede, pasivni su, a preporuke međunarodnih eksperata jasno kažu da to vreme ne bi smelo da bude duže od dva sata. 
  • Uočava se i nedostatak fizičke aktivnosti, pa manja energetska potrošnja značajno doprinosi porastu gojaznosti.

- Deca bi svakodnevno morala da odvoje barem jedan sat za fizičku aktivnost, a potrebno je i da dovoljno spavaju - savetuje dr Lešović.

Izvor: Srbija Danas/Blic