clear sky
14°C
05.05.2024.
Beograd
eur
117.1117
usd
109.3684
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Ko je Gordana Siljanovska Davkova, koja je ušla u drugi krug predsedničkih izbora u Severnoj Makedoniji

25.04.2024. 14:25
Piše:
Tanjug
Gordana Siljanovska-Davkova
Gordana Siljanovska-Davkova / Izvor: Tanjug/AP/Boris Grdanoski

Kandidat najuticajnije opozicione VMRO-DPMNE na predsedničkim izborima u Severnoj Makedoniji Gordana Siljanovska-Davkova, koja je u prvom izbornom krugu za predsednika osvojila više od 40 odsto glasova, pravnica je i univerzitetski profesor.

Ona će se u drugom izbornom krugu 8. maja naći sa aktuelnim makedonskim predsednikom Stevom Pendarovskim.
 

Rođena je 11. maja 1953. godine u Ohridu, u tadašnjoj SFRJ. Bila je kandidat za predsednika VMRO-DPMNE na prošlim predsedničkim izborima održanim 2019. godine kada je poražena od Pendarovskog.

Osnovno i srednje obrazovanje završila je u Skoplju. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta Sv. Kirila i Metodija u Skoplju 1978. godine, gde je i magistrirala.

Doktorirala je na Univerzitetu u Ljubljani. Izabrana je za docenta na predmetu Politički sistem na Pravnom fakultetu u Skoplju (1989), vanrednog profesora na predmetu Ustavno pravo i politički sistem (1994).

Redovni profesor postala je 2004. Bila je član Ustavne komisije Sobranja Republike Makedonije (1990–1992) i ministar bez portfelja u prvom kabinetu Branka Crvenkovskog (1992–1994). Bila je ekspert UN i potpredsednik Nezavisne grupe za lokalnu samoupravu Saveta Evrope. Bila je i član Venecijanske komisije.

Autor je stotine naučnih radova o ustavnom pravu i političkom sistemu.

U periodu 2017–2018, kao javna ličnost, protivila se usvajanju zakona o proširenju albanskog jezika. Na konferenciji VMRO-DPMNE u Strugi, predložena je kao kandidat stranke na predsedničkim izborima 2019. godine. Nakon nominacije obećala je da će, ako pobedi, pokrenuti drugi referendum i vratiti staro ime zemlji.