clear sky
16°C
08.05.2024.
Beograd
eur
117.1119
usd
108.7491
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

NEMAČKI BUNKERI OPET U MODI! Zemlja u panici zbog RUSKOG NAPREDOVANJA, sprema se za DRASTIČAN scenario

26.04.2024. 17:30
Piše:
Srbija Danas/RT Balkan
Podzemni tunel
Podzemni tunel / Izvor: Shutterstock

Nemački bunkeri, ostaci Drugog svetskog rata kao i Hladnog rata, ponovo se, izgleda "vraćaju u modu" i to ovaj put zbog straha od Rusije.

Udruženje gradonačelnika Nemačke, pozvalo je, naime, na hitnu obnovu oko 600 skloništa koja bi mogla da prime 500.000 ljudi, u slučaju da sukob u Ukrajini eskalira.

-Situacija se promenila, na evropskom tlu je rat, to je nova pretnja - objašnjava Tim Fuks iz Nemačke gradske federacije, a prenosi "Frans info".

Problem je, međutim, u tome, što se mnogi od ovih bunkera i ne mogu sanirati, jer su pretvoreni u umetničke centre, odnosno centre za razonodu. Neki visoki bunkeri pretvoreni su u stambene zgrade, a duboki u garaže. Drugi ipak ne uspevaju.

Ali oko 600 njih izgledaju kao i nekada, kao, na primer stanica berlinskog metroa. Tokom Hladnog rata, ova berlinska metro stanica je bila opremljena da primi 3.500 ljudi ne samo na peronima, već i iza vrata. Sobe u tom podzemnom prostoru imaju krevete na spratove za desetine ljudi, zajedničku kuhinju, a nešto dalje je i ambulanta.

"Dojče vele" je ranije precizirao kako u Nemačkoj trenutno postoji 579 javnih skloništa sa ukupnim kapacitetom za oko 480.000 ljudi. To je, međutim, dovoljno da se zaštiti samo pola procenta stanovništva zemlje.

Njihova sanacija bi, međutim, bila veoma skupa, jer je reč o ogromnom poslu – neophodno je zaptivanje vrata, ventilacije ili komunikacionih sistema, a da ne govorimo o delovima koji su potpuno nestali.

Obični ljudi zato smatraju ovu skupu ideju apsurdnom i predlažu vladi da novac iskoristi za nešto korisnije.