clear sky
25°C
06.05.2024.
Beograd
eur
117.1117
usd
109.3684
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

ŽIVOT U ZABRANJENOJ ZONI: "Ovo je moj dom!" Volodimir 38 godina nakon NUKLEARNE KATASTROFE živi u Černobilju

26.04.2024. 08:12
Piše:
Srbija Danas/Telegraf
Černobilj
Černobilj / Izvor: Shutterstock

Razorni efekti se osećaju i danas.

Danas se navršava 38 godina od katastrofe u Černobilju, kada se dogodila najgora nesreća u nuklearnoj istoriji.

U početku je sve bilo skriveno od očiju sveta, ali su se na kraju otkrile razmere tragedije.

U noći 26. aprila 1986. godine, bezbednosni test u nuklearnoj elektrani Černobilj izmakao je kontroli.  Reaktor 4 je eksplodirao, ispustivši tone supstanci u atmosferu, a razorni efekti se osećaju i danas.

Razmere katastrofe su čuvane u tajnosti, a vrlo malo ljudi je znalo šta se zaista dogodilo. Mihail Gorbačov, generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza, prvi put je govorio o incidentu posle 18 dana. Nažalost, to nije bila jedina stvar koja je kasnila. Grad Pripjat, koji se nalazi na kilometar i po od elektrane i koji je izgrađen posebno za radnike u Černobilju, evakuisan je 36 sati nakon eksplozije.

- Prvi put smo se suočili sa tako moćnom silom kao što je nuklearna energija koja je izmakla kontroli - rekao je tada Gorbačov.

Teror koji će zauvek obeležiti okolno stanovništvo počeo je oko 1.30 časova. Krov reaktora 4, težak 1.000 tona, oduvan je u vazduh, a tone radioaktivnih materija stigle su na više od 1.000 metara u atmosferu. Velike oblasti Ukrajine, Belorusije i Rusije bile su jako kontaminirane, a evakuisano je oko 336.000 ljudi.

Severnu Evropu je prekrivao radioaktivni oblak dve stotine puta jači od Hirošime, a visok rizik od kontaminacije uticao je na milione ljudi tokom vremena. Sve je nakon testiranja bezbednosti u fabrici izmaklo kontroli.

Skoro četiri decenije nakon najgore nuklearne nesreće u istoriji, ljudi i dalje smatraju Černobilj "svojim domom". Reč je o stotinama ljudi koji žive i rade u zoni isključenja.

- Rad u černobiljskoj zoni isključenja je čudno zadovoljstvo, ali mi, zaposleni, to volimo. Tiho je - kaže Volodimir Verbistki, jedan od Ukrajinaca koji su odrasli i nastavili da žive u oblasti oko nuklearne elektrane.

Za njega je grad duhova i dalje "dom".

- Bio je vikend, a ja sam ostao budan do kasno čitajući. Oko 4 sata ujutru je došla žena i rekla nam da se nešto dogodilo u elektrani. Video sam da reaktor više ne postoji - priča Volodimir kako je sve izgledalo.

On kaže da je bilo jasno da se dogodila neverovatna katastrofa.

Iako je radio u elektrani, od njega su tražili da ostane kod kuće. Tako je pomogao supruzi i sinu da se evakuišu.

Mesec dana nakon nesreće, Volodimira su pozvali da se vrati, a onda su ga prebacili u zabranjenu zonu, gde je ostao da radi sve do danas.

Izvor: Srbija Danas/Telegraf